«Ja sam grad znanja, a Alija je kapija na tom gradu»

FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA

KATEDRA HADISA

 

Predmet: TAHRIDŽ HADISA

Profesor: doc. dr. Zuhdija Hasanović

 

 

Tahridž hadisa: «Ja sam grad znanja, a Alija je kapija na tom gradu»

 

 

 

Jedan od veoma čestih hadisa koji se spominju u brojnim međumezhebskim, sektaškim i drugim raspravama islamskog Ummeta, več dugo vremena, je i ovaj:

 

بن يعقوب بن بالرملة الصلت عبد السلام بن صالح معاوية عن الأعمش عن مجاهد عن بن عباس قال الله أنا مدينة العلم وعلي بابها فمن أراد المدينة فليأت الباب هذا حديث صحيح الإسناد وأبو الصلت ثقة سمعت أبا بن يعقوب في

 

Mudžahid prenosi da je Ibn Abbas r.a. rekao: «Rekao je Allahov Poslanik s.a.v.s.: «Ja sam grad znanja a Alija je kapija tog grada, pa ko želi da uđe neka uđe kroz vrata.» Hakim kaže: «Ovaj hadis je sahih seneda.»[1]

Samo imam Hakim r.a. je dao ovakvu ocjenu za spomenuti hadis. Svi ostali autori poznatih zbirki hadisa ga spominju i svrstavaju u munker ili mevdu’ kategoriju. A na Hakimovu ocjenu kažu da je netačna i da Hakim često čini istu grešku tj. da olahko proglašava hadise sahihom.

U drugom rivajetu ovog hadisa se umjesto «Medinetul-‘ilm» (grad znanja) spominju riječi «darul-hikmeti» (kuća mudrosti).

Tako ga Tirmizi spominje u sljedećem rivajetu i daje svoju ocjenu:

 

قال الله أنا دار الحكمة وعلي بابها قال هذا منكر وروى بعضهم

 

 «Ja sam grad mudrosti a Alija je vrata tog grada». Imam Tirmizi kaže: «Ovaj hadis je munker.»[2]

 

Isti se spominje i u djelu:  «Tehzibut-tehzib.»[3]

 

Ovaj hadis se spominje u brojnim djelima o izmišljenim, patvorenim i apsolutno slabim hadisima, koje su njihovi autori nazivali «Ilelima», «Mevdu'ima» i sl. Tako u djelu «Ilel» od Ahmed b. Hambela,[4] ovaj hadis je također, svrstan u munker hadise.

 

 

مناكير روى حديث مجاهد عن علي أنا مدينة

    العلم وعلي بابها قال بهذا هذا أما هذا به وروى لا نعرفها ثم نسمعها     304 قيل لأبي عبدالله من هذه الأحاديث الرديئة قال لم أسمع منها شيء

 

 

Ibnul-Dževzi r.a.  ga spominje u svome djelu «Mevdu'at» («Izmišljeni hadisi»), 1/349 i kaže da su svi rivajeti ovog hadisa izmišljeni. U svome osvrtu na ovaj hadis navodi i ostale učenjake koji su došli do istog zaključka. Među njima su: imam Ahmed, Ibn Adijj, Abdur-Rezak, Darekutni, Ibn Hibban, i ostali. Na kraju navođenja svih rivajeta i njihovih ravija, Ibnul-Dževzi r.a. kaže: «I svi ovi spomenuti su prenosili ovaj hadis iako on nema nikakve osnove!»[5] 

Interesantno je da i neki šiitski autoriteti ovaj hadis smatraju izmišljenim. Među njima su i Adželuni[6] i Kenani.[7]

 

 

 

 

 

 

Esmir M. Halilović

 

 




[1] «Mustedrek ala sahihajn», od Hakima, 3/137,138. citirano prema «El-Mektebetul-elfijje lis-sunnetin-nebevijj», izdanje 1.5, 1410 h. god./1999 god. vidi i www.turath.com.

[2] «Džami'us-sahih» od Tirmizija, 5/637. Ibidem.

[3] 7/296. Ibidem.

[4] 1/129. Ibidem.

[5] Ibidem. Patvorenim ga smatra i imam Nevevi. Vidi: «Islamska misao», br.94, oktobar 1986.g.

[6] El-Hafa, 1/203.

[7] Tenzihuš-šeri'a, 1/377.

5 komentara

  1. Poslanik, s.a.va., je rekao: “Ja sam grad znanja, a Ali je njegova kapija. Pa ko želi znanje, nek uđe na kapiju.”
    (Bilježi ga Taberani u El-Kebiruod Ibn Abbasa. Sujuti u El-Džami'u es-Sagiru, str. 107. Hakim u Alijevim vrlinama u Mustedreku 3/226 putem dva vjerodostojna seneda, jedan od Ibn Abbasa, na dva vjerodostojna načina, drugi od Džabir Ibn Abdullaha Ensarija. U korist njihove vjerodostojnosti nudi neporecive argumente. Imam Ahmed Ibn Muhamed ibn Es-Sidik El-Magrebi iz Kaira piše posebno djelo u kojem dokazuje njegovu vjerodostojnost čiji je naslov Fethu-l-meleku El-Alijji bi sihati hadisi babu medineti-l-ilmi Alijj.
    Štampana je 1354. godine po H. od strane El-Metbuatu-l-islamijjetu bi Misri Dostoji da ljudi koji se bave diskusijama steknu podrobni uvid u ovu knjigu, jer u njoj ima velikog znanja. A klevete koje nasibije iznose na račun ovog hadisa, poslovično poznatog, i koji u govoru koristi i elita i običan puk i na selu i u gradu, one su nevažne. Obratio sam pozornost na njihove klevete, i uvidio da su neosnovane optužbe. Jedini argument koji su iznijeli je prostakluk i pristrasnost. O čemu Hafiz Salahudin Ala'i otvoreno govori, citirajući govor o neispravnosti ovih stavova od Zehebija i drugih, pa kaže: “O ovom hadisu nisu iznijeli ništa što bi aludiralo na njegovu slabost, osim na silu nametnutog neosnovanog mišljenja.”)

    Poslanik, s.a.va., je rekao: “Ja sam kuća mudrosti, a Ali je kapija te kuće.”
    (Bilježi ga Tirmizi u svome Sahihu. Isto tako i Ibn Džerir. Od njih ih prenosi više istaknutih muhadisa poput Mutekija Hindija u Kenzu-l-ummalu 6/401, u njemu kaže: “Rekao je Ibn Džerir: “Ovaj hadis je kod nas vjerodostojnog seneda…” Od Tirmizija ga prenosi Dželaludin Sujuti u okviru harfa hemze, u Džami'u-l-Džavami'u i El-Džami'u es-Sagiru 1/170. )

    Poslanik, s.a.v.a., je rekao: “Ali je kapija moga znanja, i onaj koji nakon mene razjašnjava mome ummetu ono s čime sam poslat, ljubav prema njemu je vjerovanje, mržnja prema njemu je licemjerstvo…” (Bilježi ga Dejlemi od Ebu Zerra; Kenzu-l-ummal, 6/156. )

  2. “O Ummu Selima, zaista je Alijevo meso od moga mesa, a krv od moje krvi, i on u odnosu na mene ima položaj poput Haruna u odnosu na Musaa…”

    Ovaj hadis – mislim na hadis Ummu Selime – je 2554. hadis u Kenzu-l-umalu na 154. stranici, 6 sveska. Također se nalazi u Muntehabu-l-Kenzi, pa pogledaj posljednji red na margini 31. stranice, petog sveska Ahmedovog Musneda, naći ćeš ga istog doslovno.

    “O Ali, ti si kod mene po položaju kao Harun…”. Bilježi ga Imam Nesai, na 19. stranici u El-Hasaisu El-Alevijje.

    “O Ali, ti si prvi od vjernika po vjerovanju, prvi od njih islamom, i ti u odnosu na mene imaš položaj Haruna u odnosu na Musaa…”
    (Bilježi ga El-Hasan Ibn Bedr i Hakim u El-Kunau, Širazi u El-Elkabu i Ibn Nadžar. To je 6029. i 6032. hadis u Kenzu-l-umalu na str. 395. u sedmom svesku.)

  3. Poslanik, s.a.v.a., u hadisu od Burejde nedvosmisleno daje do znanja da je njegov nasljednik Ali Ibn Ebi Talib. Dovoljan ti je hadis kuće, na dan opomene. Ali, a.s., je za vrijeme Poslanikovog, s.a.v.a., života govorio: “Tako mi Allaha ja sam njegov brat, pomagač, amidžić, nasljednik njegovog znanja, pa ko od mene ima više prava u njega?”
    (Iste ove riječi od Alija bilježi Hakim u Mustedreku, 3/126, vjerodostojnim senedom u skladu sa kriterijima Buharije i Muslima. Zehebi to priznaje u Talhisu.)

    Jednom mu bijaše rečeno: “Kako to da ti naslijediš amidžića, a amidža ne?” On reče: “Allahov Poslanik, s.a.v.a., je sazvao Abdu-l-Mutallibove sinove. Bili su gurmani. Svaki od njih je mogao pojesti janje a pili su krčagom. Pripremljena im je mala količina hrane. Svi su jeli dok se nisu zasitili, a hrane je ostalo kao da je niko nije ni dotakao. Tada reče Allahov Poslanik: “O djeco Abdu-l-Mutallibova, zaista sam poslat vama posebno, a ljudima općenito, pa koji će mi od vas prisegnuti da mi bude brat, drugi i nasljednik? Pa nije niko ustao, te ustadoh ja, a bijah najmlađi. Pa mi on reče: “Sjedi.” Zatim je sve to ponovio tri puta. I ja sam uvijek ustao, a on mi je govorio: “Sjedi.” Treći put, udari svojom rukom po mojoj, i zbog toga ga ja naslijeđujem ali ne i moj amidža.”
    (Ovaj hadis je dokazan i proširen. Bilježi ga Dija'u-l-Makdisi u El-Muhtehareh, Ibn Džerir u Tehzibu-l-asar, Kenzu-l-ummal, 6/408/6155. Bilježi ga Nesai u El-Hasaisu El-Alevije, str. 18. Prenosi ga Ibn Ebi El-Hadid iz Taberijevog Tariha pri kraju hutbe El-Kasia, u Šarhu Nehdžu-l-belage, 3/255. A u Ahmedovom Musnedu, 1/195, naći ćeš hadis u ovom značenju.)

    Pitali su Kasem ibn Abbasa – u onome što bilježe Hakim u Mustedreku, Zehebi u Talhisu, čvrsto uvjereni u njegovu vjerodostojnost: “Kako to da Ali naslijeđuje Allahovog Poslanika, a vi ne?” On reče: “Zato što mu se on prvi od nas pridružio, i od svih nas ga je najviše pratio.”

  4. Bilježi Hakim na 347. stranici, 5. sveska u Musnedu, vjerodostojnim putem od Se'id Ibn Džubejra, od Ibn Abbasa, od Burejde da je rekao: “Bio sam sa Alijem u vojnom pohodu u Jemenu. Doživio sam od njega nešto što me naljutilo, pa kada sam došao pred Poslanika, prigovorio sam mu na Alija. Tad ugledah da se promijeni lice Allahovog poslanika. Pa reče: “Burejde! Nisam li ja preči vjernicima od njih samih?” Rekoh: “Jesi, o Allahov poslaniče.” On reče: “Kome sam ja zaštitnik pa Ali mu je zaštitnik…” Bilježi ga Hakim na 110. stranici,3. sveska u El-Mustedreku. Hadis je vjerodostojan po kriteriju Muslima. Bilježi ga i Zehebi u Talhisu prihvativši njegovu ispravnost također u skladu sa kriterijem Muslima

  5. Muhamed Ibn Hamid Er-Razi, bilježi od Selemeta El-Abreša od Ibn Ishaka, od Ebu Rejbeta El-Ejadija od Ibn Burejde od njegovog oca Burejde od Poslanika, s.a.v.a.: “Svaki vjerovjesnik ima svoga opunomoćenika i nasljednika, i zaista moj opunomoćenik i nasljednik je Ali Ibn Ebi Talib.”
    (Ovaj hadis bilježi Zehebi u Mizanu-l-I'tidalu. On govoreći o Šeriku negira ovaj hadis, aludirajući da ga Šerik ne prenosi, pa kaže: “Muhamed Ibn Hamid Razi nije pouzdan.” Odgovor na to je da Imam Ahmed Ibn Hanbel, Imam Ebu Kasim Begavi, Imam Ibn Džerir Taberi, te vrhunski kritičar Ibn Mu'in, te drugi iz njihove generacije, Muhameda Ibn Hamid Razija ocjenjuju pouzdanim, i prenose od njega. On je njihov učitelj, na njega se oslanjaju kao što to priznaje Zehebi u biografiji Muhamed Ibn Hamida u El-Mizanu. On nije od onih ljudi koji su optuženi za rafidizam ili šiizam. On je od Zehebijevih predaka, tako da nema mjesta da se u ovom hadisu on optužuje.)

    Taberani u El-Kebiru, bilježi preko Selmana Farsija: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.a.: “Zaista moj opunomoćenik i čuvar mojih tajni, i najbolji kojeg ću ostaviti za sobom, onaj koji će izvršiti moja obećanja i promicati din, je Ali Ibn Ebi Talib.
    (Ovaj hadis i sadržajem i senedom nalazi se u Kenzu-l-ummalu 6/154, broj 2570. Bilježi ga i u Muntehabu-l-Kenzu, pa pogledaj u Muntehab štampan na marginama Ahmedovog Musneda 5/32.)

    Ebu Ne'im El-Hafiz, bilježi u Hiljetu-l-evlija'u od Enesa: “Rekao mi je Allahov Poslanik, s.a.v.a.: “Enese, prvi koji ti dođe na ova vrata to je Imam bogobojaznih, i velikodostojnik muslimana, i vjerski poglavar, pečat opunomoćenika, predvodnik ljudi nurli lica.” Enes veli: “Kad dođe Ali, pa radosno ustade Allahov Poslanik, s.a.v.a., i reče mu zagrlivši ga: “Ti ćeš ispuniti moje pravo, pronosit ćeš moj glas, objašnjavati im ono u čemu se razilaze nakon mene.”
    (Kao i u Šerhu-n-Nehdži-l-belagati, 2/450, a što smo naveli u 48. pismu )
    Bilježi Taberani u El-Kebiru lancem prenosilaca do Ebu Ejuba Ensarija od Allahovog Poslanika, s.a.v.a., da je rekao: “O Fatima, zar nisi znala da je Allah, s.v.t., pogledao stanovnike zemlje i od njih je odabrao tvoga oca te ga postavio za vjerovjesnika, zatim je pogledao drugi put, i probrao tvoga muža, te meni objavio, te sam te vjenčao za tebe i uzeo ga za svoga opunomoćenika.”
    (Ovaj hadis i sadržajem i senedom nalazi se u Kenzu-l-ummalu 6/153, broj 2541. Bilježi ga i u Muntehabu-l-Kenzu, pa pogledaj u Muntehab štampan na marginama Ahmedovog Musneda 5/31.)

    Hatib u El-Mutefiku svojim lancem prenosilaca koji je provjeren, bilježi hadis od Ibn Abbasa: “Kada je Vjerovjesnik, s.a.v.a., udao Fatimu za Alija, Fatima je rekla: “O Allahov Poslaniče, udao si me za siromaha koji nema ništa.” Vjerovjesnik je rekao: “Zar nisi zadovoljna s tim što je Allah između stanovnika zemlje odabrao dva čovjeka. Jedan je tvoj otac, a drugi tvoj muž…”
    (Ovaj se hadis i sadržajem i senedom nalazi u Kenzu-l-ummalu, 6/391/5992, bilježi ga u poglavlju o Alijevim vrlinama i naglašava da je sened dobar.)

    Hakim u El-Mustedreku 3/129 u poglavlju o Alijevim vrlinama preko Salidža Ibn Junusa od Ebu Hafsa El-Ebara od E'amaša, od Ebu Hurejre prenosi: “Rekla je Fatima: “O Allahov Poslaniče, udao si me za Alija, a on je siromah, nema imetka?” On reče: “O Fatima, zar nisi zadovoljna s tim da je Allah, s.v.t., pogledao stanovnike zemlje i među njima odabrao dva čovjeka. Jedan od njih je tvoj otac a drugi tvoj muž…”

    A od Ibn Abbasa prenosi da je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.a.: “Zar nisi zadovoljna da sam te udao za prvog muslimana koji je prihvatio islam, najučenijeg među njima, a da si ti velikodostojnica žena moga ummeta, kao što je Merjem velikodostojnica žena svoga naroda. Zar nisi zadovoljna, o Fatima, time što je Allah pogledao stanovnike zemlje te od njih odabrao dva čovjeka. Jednog od njih učinio je ocem tvojim a drugog mužem tvojim…”
    (Ovaj hadis se i sadržajem i senedom nalazi u Kenzu-l-ummalu, 6/153/2543, prenosi ga od Hakima njegovim lancima prenosilaca do Ibn Abbasa i Ebu Hurejre. I prenosi ga od Taberanija i Hatiba senedom do Ibn Abbasa. Međutim, u Muntehabu-l-Kenzu prenosi ga od Hatiba u El-Muttefiku senedima do Ibn Abbasa pa pogledaj Muntehab štampan na margini Ahmedovog Musneda 5/39. Prenosi ga Allame El-Mu'tezile u Šerhu Nehdži 2/451 iz Ahmedovog Musneda.)

Komentariši